MADIINA GUNAAS: NGO WURO SUNNA HEƁII DUUƁI 86.Timmii Duuɓi 86 hikka ko Madiina Gunaas siňcaa, ma won biiɗo mbaar en njuumaani de, jeyata sabaabu oo noon, ina woodi nanoowo Madiina mbo meeɗa yaade toon sikkata ko madiina siňcaa e jooni wonii duuɓi 200, walla oon jiiɗo ngo e ngol mawnugol, sikka ko ngo heewngo duuɓi sabu njaajeendi maggo, Madiina ko wuro Diine ngo Jiyaaɗo Allah biyeteeɗo Ceerno Alh Muhammadu Saydu Bah Siňci(sosi) ngam Dewal Allah e Sunna Nelaaɗo Allah e Allah (SAW) e Laawol Seekanaa Ahmadu Tijjani Rta.Ceerno Alh Muhammadu Saydu Bah noon ko jiyaaɗo Allah moƳƳo, guurɗo hakkinde 1900 e 1980, o gollanii Lislaam kaaddi nguurndam makko, ɗeen golle ina njokki haa hannde, o Ƴellitii sunna Annabi oo SAW, o laynii laawol Tijjaaniya no feewi… Madiina Gunaas noon ko wooto e gure makko ɗew siňci ngam gollanaade Allah e Nelaaɗo mum, ɗum wonnoo ko ňande 27 colte 1936 ina hawri e 04 taaske 1354, ɗum waɗi ko caggal duttagol e joomum Ceeno Makko Alhajji Aali Caam e 1935, ko balɗe o waɗi ɗoon caggal duttagol oon, tawi feeňaniimo o waawata heddaade ɗoon e ngoon wuro ngoo ferannoo e hedde 1931 hono Madiina Alhajji, ko ndeen o immii omo yiiloyo ɗo Allah hoɗnimo fof, o rewii nokkuuji keewɗi tee jarabuyeeji keewiino heen hono no kala Jiyaaɗo Allah jogorɗo waɗde huunde nii, koy nguun njiilaw Addimo haa ɗo wuro wiyeteengo Teemantu, Tawi Ardinoo oon diiwaan ko biyeteeɗo Yero Jeynaba Almuudu C Alhajji Aali Caam, oon jaɓɓiimo no feewi hollitimo Bismilla makko e nokku hee yo o hoɗ kala ɗoo yiɗi hoɗde heen fof, ko oon waddimo e gannduɗo ladde nde e ina wiyee Sammba Bah, hoɓe njiilo haa ɓe ngari ɗo Madiina woni hannde ɗoo, ɓe tawi ɗoon Gurel ina wiyee Gunasel, ɓe njippini ɗoon bagaas maɓɓe, ko caggal mum ɓe njiiti nokku oo ɗum woni ɗoo Lelii hannde ɗoo e nder Jumaa mawka kaa, caggal mum ɓe paati to Ceekeewi too(ɗuum tawetee hannde koy leegal Ɗaybatu), ňande heen Ceerno ina wondu noo e yimɓe njeeɗiɗo, ɓe ngadii juulde ɗoon ko tiisubaar. Caggal mum o nelani ɓeen heddinooɓe Madiina Alhajji ɓe, ko ndeen o inni wuro ngoo o wi’i ngo Madiinatul Munawwara kono ngo lolliri tan ko Madiina Gunaas, ko ndeen o lelni sarɗiyeeji pawiiɗi e Deftere Allah teddunde ndee, ko nootiimo koo fof koy ɗuum nootiimo. O ɗowii Wuro ngo fotde duuɓi 44 haa o ruttii ňande 26/06/1980, caggal mum lomtiimo ko ɓiyiiko tedduɗo, oon woni Ceerno Alh Aamadu T Bah e miňiraaɓe mum, e ɓesnguuji seeremɓe makko, ko ɓeen njokki ɗum haa yettii ɗo yettii ɗoo.Madiina Gunaas noon ko wuro mawngo hannde e nder leydi senegaal, mahiingo e sunna nelaaɗo Allah SAW, ngo tawetee koy diiwaan koldaa, falnde welingaraa, tunndu boŋkonto, kongo komin hongo huufi 33 wuro, ɗeen gure keewɗe heen ko kanko siňci ɗumen, ina fina e wuro ngoo hannde ko ina wona teemedere ujunere neɗɗo(100 000). Tuggude e 15 ndu lewru colte 2022 ko Alh Baro woni Meer wuro ngo o lomtii ko Alh Saydu Bah, caggal nde oon timmini mannda mum, ngaal lomtungal waɗi ko e yamiroore Ceerno, Madiina Gunaas ina soomi kaawisaaji limti-limtinɗi, ina e majji no wuro ngoo heddorii eko jiyaaɗo Allah oo yiɗnoo ko, haa e mawnugol makko tawi koy duuɓi seeɗa tan, laabi mawɗi portiiɗi galleeji jaajɗi sunniyaŋkooji. galle fof mbo nji’ɗa ina waɗi lekɗe njaamateeɗe, belɗe ɗeen ngoni lekɗe maŋngooje, leeɗe mawɗe inniraaɗe inɗe malu, Ɗeen ngoni ɗee:👇Maadiina hakkunde.Sifaawu.Nasurullaahi,Amaanatullaahi.Rahmatullaahi.Karaamatu.Muusdalifa.Daaru.Ukkaas.Aafiya.Musfala.Salaa.Falaa.Misira.Ɗaybatu.Ruumde.Neere.Saraap.Ina heen leeɗe ko mawɗo no feewi, ɗeen ngoni Sifaaw e Nasurullaahi ekn, hoɗe mbaɗi 1 e 2 haa 3. Leegal fof na waɗi jamaa, kadi na waɗi duɗe AL QURAANA keewɗe, haani e duɗe pulaar. E kala hitaande wuro ngoo na jaɓɓoo keeweendi teskinndi, tawi ko Arooɓe tawtoreede ndeen lulnde Alliyaŋkoore hono Daakaa mbo Madiina Gunaas, mbo jiyaaɗo Allah oo darni e hitaande 1942, tawi ko ngam dewal Allah tan, Koolol hikka ngol jogori jooɗaade ko ñande Aset paaɗo ina hawra e 05 Mbooy.To baŋnge kumpital wuro ngoo fof e e joňaade Aduna, gila e nguurndam jiyaaɗo Allah o, o soodiino maňoto o wiyi wondiiɓe makko ɓe ayso o ɗojju yo naŋngu, ko o paamnooɗo maa karalle kese hannde ɗe ngar. Ko Adii fof gila 2016 wuro ngoo na jogii Saaktirde(Rajo), Wiyeteengo Daakaafm 94.9 ardiingo ko Alh Abuu Njaay Funeere Kumpital, ina heen Daakaa tv, to bannge Karalle kese ɗee Ina Woddi Lowre wiyeteende Daakagounass e Batuuji Sunna… Senngo binndol Jaaynde Caafal; Beetawe… E weeyo he ko wayino Blog Jaalo Maabo, Kuɗol Tenngaade, kaňji fof hoɗi ndarii laŋ ngam yo winndere ndee humpito geɗe Dental ngal. Pelle tiiɗɗe dariiɗe laŋ ina tawee e maggo yeru Kawtal Golle, CEOD EKn.Ko en jubbuɓe e kala heen huunde, Alaa heen fof ɗo njaajni ɗen, ko yiɗde siftinde tan, ina heen kadi ŋakkeende men to baŋnge humpito. Ko wiide tan Yoo Allah yoɓ C Alh MS BAH moƳƳere, o reeno ngoo wuro fergo, o juutna nguurndam Ceerno e waldiiɓe mum, rokka en heddaade e jamirooje maɓɓe.Kuɗol Ɗaahaa Muusaa Bah (Ɓiɗɗo Madiina Gunaas)daahaabah@gmail.com

MADIINA GUNAAS: NGO WURO SUNNA HEƁII DUUƁI 86. Timmii Duuɓi 86 hikka ko Madiina Gunaas siňcaa, ma won biiɗo mbaar en njuumaani de, jeyata sabaabu oo noon, ina woodi nanoowo Madiina mbo meeɗa yaade toon sikkata ko madiina siňcaa e jooni wonii duuɓi 200, walla oon jiiɗo ngo e ngol mawnugol, sikka ko ngo heewngoLire la suite « MADIINA GUNAAS: NGO WURO SUNNA HEƁII DUUƁI 86.Timmii Duuɓi 86 hikka ko Madiina Gunaas siňcaa, ma won biiɗo mbaar en njuumaani de, jeyata sabaabu oo noon, ina woodi nanoowo Madiina mbo meeɗa yaade toon sikkata ko madiina siňcaa e jooni wonii duuɓi 200, walla oon jiiɗo ngo e ngol mawnugol, sikka ko ngo heewngo duuɓi sabu njaajeendi maggo, Madiina ko wuro Diine ngo Jiyaaɗo Allah biyeteeɗo Ceerno Alh Muhammadu Saydu Bah Siňci(sosi) ngam Dewal Allah e Sunna Nelaaɗo Allah e Allah (SAW) e Laawol Seekanaa Ahmadu Tijjani Rta.Ceerno Alh Muhammadu Saydu Bah noon ko jiyaaɗo Allah moƳƳo, guurɗo hakkinde 1900 e 1980, o gollanii Lislaam kaaddi nguurndam makko, ɗeen golle ina njokki haa hannde, o Ƴellitii sunna Annabi oo SAW, o laynii laawol Tijjaaniya no feewi… Madiina Gunaas noon ko wooto e gure makko ɗew siňci ngam gollanaade Allah e Nelaaɗo mum, ɗum wonnoo ko ňande 27 colte 1936 ina hawri e 04 taaske 1354, ɗum waɗi ko caggal duttagol e joomum Ceeno Makko Alhajji Aali Caam e 1935, ko balɗe o waɗi ɗoon caggal duttagol oon, tawi feeňaniimo o waawata heddaade ɗoon e ngoon wuro ngoo ferannoo e hedde 1931 hono Madiina Alhajji, ko ndeen o immii omo yiiloyo ɗo Allah hoɗnimo fof, o rewii nokkuuji keewɗi tee jarabuyeeji keewiino heen hono no kala Jiyaaɗo Allah jogorɗo waɗde huunde nii, koy nguun njiilaw Addimo haa ɗo wuro wiyeteengo Teemantu, Tawi Ardinoo oon diiwaan ko biyeteeɗo Yero Jeynaba Almuudu C Alhajji Aali Caam, oon jaɓɓiimo no feewi hollitimo Bismilla makko e nokku hee yo o hoɗ kala ɗoo yiɗi hoɗde heen fof, ko oon waddimo e gannduɗo ladde nde e ina wiyee Sammba Bah, hoɓe njiilo haa ɓe ngari ɗo Madiina woni hannde ɗoo, ɓe tawi ɗoon Gurel ina wiyee Gunasel, ɓe njippini ɗoon bagaas maɓɓe, ko caggal mum ɓe njiiti nokku oo ɗum woni ɗoo Lelii hannde ɗoo e nder Jumaa mawka kaa, caggal mum ɓe paati to Ceekeewi too(ɗuum tawetee hannde koy leegal Ɗaybatu), ňande heen Ceerno ina wondu noo e yimɓe njeeɗiɗo, ɓe ngadii juulde ɗoon ko tiisubaar. Caggal mum o nelani ɓeen heddinooɓe Madiina Alhajji ɓe, ko ndeen o inni wuro ngoo o wi’i ngo Madiinatul Munawwara kono ngo lolliri tan ko Madiina Gunaas, ko ndeen o lelni sarɗiyeeji pawiiɗi e Deftere Allah teddunde ndee, ko nootiimo koo fof koy ɗuum nootiimo. O ɗowii Wuro ngo fotde duuɓi 44 haa o ruttii ňande 26/06/1980, caggal mum lomtiimo ko ɓiyiiko tedduɗo, oon woni Ceerno Alh Aamadu T Bah e miňiraaɓe mum, e ɓesnguuji seeremɓe makko, ko ɓeen njokki ɗum haa yettii ɗo yettii ɗoo.Madiina Gunaas noon ko wuro mawngo hannde e nder leydi senegaal, mahiingo e sunna nelaaɗo Allah SAW, ngo tawetee koy diiwaan koldaa, falnde welingaraa, tunndu boŋkonto, kongo komin hongo huufi 33 wuro, ɗeen gure keewɗe heen ko kanko siňci ɗumen, ina fina e wuro ngoo hannde ko ina wona teemedere ujunere neɗɗo(100 000). Tuggude e 15 ndu lewru colte 2022 ko Alh Baro woni Meer wuro ngo o lomtii ko Alh Saydu Bah, caggal nde oon timmini mannda mum, ngaal lomtungal waɗi ko e yamiroore Ceerno, Madiina Gunaas ina soomi kaawisaaji limti-limtinɗi, ina e majji no wuro ngoo heddorii eko jiyaaɗo Allah oo yiɗnoo ko, haa e mawnugol makko tawi koy duuɓi seeɗa tan, laabi mawɗi portiiɗi galleeji jaajɗi sunniyaŋkooji. galle fof mbo nji’ɗa ina waɗi lekɗe njaamateeɗe, belɗe ɗeen ngoni lekɗe maŋngooje, leeɗe mawɗe inniraaɗe inɗe malu, Ɗeen ngoni ɗee:👇Maadiina hakkunde.Sifaawu.Nasurullaahi,Amaanatullaahi.Rahmatullaahi.Karaamatu.Muusdalifa.Daaru.Ukkaas.Aafiya.Musfala.Salaa.Falaa.Misira.Ɗaybatu.Ruumde.Neere.Saraap.Ina heen leeɗe ko mawɗo no feewi, ɗeen ngoni Sifaaw e Nasurullaahi ekn, hoɗe mbaɗi 1 e 2 haa 3. Leegal fof na waɗi jamaa, kadi na waɗi duɗe AL QURAANA keewɗe, haani e duɗe pulaar. E kala hitaande wuro ngoo na jaɓɓoo keeweendi teskinndi, tawi ko Arooɓe tawtoreede ndeen lulnde Alliyaŋkoore hono Daakaa mbo Madiina Gunaas, mbo jiyaaɗo Allah oo darni e hitaande 1942, tawi ko ngam dewal Allah tan, Koolol hikka ngol jogori jooɗaade ko ñande Aset paaɗo ina hawra e 05 Mbooy.To baŋnge kumpital wuro ngoo fof e e joňaade Aduna, gila e nguurndam jiyaaɗo Allah o, o soodiino maňoto o wiyi wondiiɓe makko ɓe ayso o ɗojju yo naŋngu, ko o paamnooɗo maa karalle kese hannde ɗe ngar. Ko Adii fof gila 2016 wuro ngoo na jogii Saaktirde(Rajo), Wiyeteengo Daakaafm 94.9 ardiingo ko Alh Abuu Njaay Funeere Kumpital, ina heen Daakaa tv, to bannge Karalle kese ɗee Ina Woddi Lowre wiyeteende Daakagounass e Batuuji Sunna… Senngo binndol Jaaynde Caafal; Beetawe… E weeyo he ko wayino Blog Jaalo Maabo, Kuɗol Tenngaade, kaňji fof hoɗi ndarii laŋ ngam yo winndere ndee humpito geɗe Dental ngal. Pelle tiiɗɗe dariiɗe laŋ ina tawee e maggo yeru Kawtal Golle, CEOD EKn.Ko en jubbuɓe e kala heen huunde, Alaa heen fof ɗo njaajni ɗen, ko yiɗde siftinde tan, ina heen kadi ŋakkeende men to baŋnge humpito. Ko wiide tan Yoo Allah yoɓ C Alh MS BAH moƳƳere, o reeno ngoo wuro fergo, o juutna nguurndam Ceerno e waldiiɓe mum, rokka en heddaade e jamirooje maɓɓe.Kuɗol Ɗaahaa Muusaa Bah (Ɓiɗɗo Madiina Gunaas)daahaabah@gmail.com »

Lundi 28février 2022 en direct pilounal chef du village de Lexeiba Gorgol Alhousseinou yero Baba Aly Mamoudou Doundou Seguele Diobo modi Ely Yero Ayel Abdallahi Cherif Hilal Saghir Abdarahmane kane

Lundi 28février 2022 en direct pilounal chef du village de Lexeiba Gorgol Alhousseinou yero Baba Aly Mamoudou Doundou Seguele Diobo modi Ely Yero Ayel Abdallahi Cherif Hilal Saghir Abdarahmane kane

Collège lycée de Lexeiba est en grève mardi 08 février 2022Almuube jangoobe collège lycée mo Likseyba be kolliti mette mabbe sabu Nakkeedebe janginoobe abe eeri Laamungu nde wallatabe e janginoobe sabu oo sahaa won e mâcheraaji be ngala janginoobe dum noon be eeriima Laamungu nde wallatabe habe keba janginoobehttps://youtu.be/eqkf9_UzF5c

Collègue lycée de Lexeiba est en grève mardi 08 février 2022Almuube jangoobe collège lycée mo Likseyba be kolliti mette mabbe sabu Nakkeedebe janginoobe abe eeri Laamungu nde wallatabe e janginoobe sabu oo sahaa won e mâcheraaji be ngala janginoobe dum noon be eeriima Laamungu nde wallatabe habe keba janginoobe

BISMAANGOKala hitaande aduna oo ina mawnina ñalawma aduna teddiniraaɗo ɗemngal neeniwal 21 colte 2022.Fedde GOODAL kam e fedde KISAL DEEYIRDE PULAAGU ndentii hikka ngam mawninde ndeen ñalaande e yuɓɓinde yeewtere gooɓe jiile ñande alet 20 colte 2022 to DAARUL HIKMA GEEJAWAAY ( hakkunde dingiral Aamadu Bari e KANADA).Ndeen yeewtere fawii ko e tiitoonde suɓaande hikka : Kuutoragol karalle kese ngam jannginde ɗemɗe keewɗe : dikkanɗe e baawtuleSuɓaa ngam yuɓɓinde yeewtere ndee ko DR ABDU BAH e PR MAAMUUDU KAN lollirɗo NALLA KAN. Yiilata golle ɗee ko YERO UMAR JALLOGOODAL E KISAL DEEYIRDE PULAAGU ina mbismoo on e ndeen ñalaande mawninoore ɗemngal pulaar.

BISMAANGOKala hitaande aduna oo ina mawnina ñalawma aduna teddiniraaɗo ɗemngal neeniwal 21 colte 2022.Fedde GOODAL kam e fedde KISAL DEEYIRDE PULAAGU ndentii hikka ngam mawninde ndeen ñalaande e yuɓɓinde yeewtere gooɓe jiile ñande alet 20 colte 2022 to DAARUL HIKMA GEEJAWAAY ( hakkunde dingiral Aamadu Bari e KANADA). Ndeen yeewtere fawii ko e tiitoonde suɓaandeLire la suite « BISMAANGOKala hitaande aduna oo ina mawnina ñalawma aduna teddiniraaɗo ɗemngal neeniwal 21 colte 2022.Fedde GOODAL kam e fedde KISAL DEEYIRDE PULAAGU ndentii hikka ngam mawninde ndeen ñalaande e yuɓɓinde yeewtere gooɓe jiile ñande alet 20 colte 2022 to DAARUL HIKMA GEEJAWAAY ( hakkunde dingiral Aamadu Bari e KANADA).Ndeen yeewtere fawii ko e tiitoonde suɓaande hikka : Kuutoragol karalle kese ngam jannginde ɗemɗe keewɗe : dikkanɗe e baawtuleSuɓaa ngam yuɓɓinde yeewtere ndee ko DR ABDU BAH e PR MAAMUUDU KAN lollirɗo NALLA KAN. Yiilata golle ɗee ko YERO UMAR JALLOGOODAL E KISAL DEEYIRDE PULAAGU ina mbismoo on e ndeen ñalaande mawninoore ɗemngal pulaar. »

06 février 2021 – 06 février 2022 1ans déjà RADIO LEXEIBA TV/FM rend hommage àThierno Amadou Oumar Saïdou sy (RTA) Plus connu sous le nom de Thierno Alpha sy (RTA)Thierno Alpha sy (RTA),»»» Yoo Alla yurmomo yaafoomoQu’Allah, le Tout Puissant l’accueille dans son Saint Paradis.Amine Allahouma Amine. »»»» Fatiha 4 Fatiha Salatoul Fatihi 12 Al-Ikhlas 11Amine Allahouma Amine. »»»

06 février 2021 – 06 février 2022 1ans déjà RADIO LEXEIBA TV/FM rend hommage à Thierno Amadou Oumar Saïdou sy (RTA) Plus connu sous le nom de Thierno Alpha sy (RTA) Thierno Alpha sy (RTA),»»» Yoo Alla yurmomo yaafoomoQu’Allah, le Tout Puissant l’accueille dans son Saint Paradis.Amine Allahouma Amine. »»»» Fatiha 4 Fatiha Salatoul FatihiLire la suite « 06 février 2021 – 06 février 2022 1ans déjà RADIO LEXEIBA TV/FM rend hommage àThierno Amadou Oumar Saïdou sy (RTA) Plus connu sous le nom de Thierno Alpha sy (RTA)Thierno Alpha sy (RTA),»»» Yoo Alla yurmomo yaafoomoQu’Allah, le Tout Puissant l’accueille dans son Saint Paradis.Amine Allahouma Amine. »»»» Fatiha 4 Fatiha Salatoul Fatihi 12 Al-Ikhlas 11Amine Allahouma Amine. »»» »

NDEE JAAYNDE PULAAR HEƁII DUUƁI SAPPO E GOO E NDER 2STV(ACTU PULAAR) (KUƊOL ƊAAHAA MUUSAA BAH) Duuɓi sappo e goo, wonaa balɗe sappo e goo, tuggude 02 colte 2011 haa 02 colte 2022 duuɓi sappo e goo ko Hammee Aamadu Lih ari 2stv, Actu Pulaar heɓii duuɓi sappo e goo e nder 2s, Yeewtere ngalu heɓii duuɓi sappo e goo e Juuɗe Hammee Lih e nder 2s, e nder ɗii duuɓi sappo e goo faamaama wonde ɗemngal pulaar ndeke ina waawi Saaktireede Kabaruuji tawa koy ayaawo hono tele wisiyoŋ, tawi ko mbaadi fanniyaŋkoori hono no ɗemngal farayse e nder france 24 nii ekn, ɗum ɗoo ina waawnoo heɓaade kono taw heelɗiriraani nii, Actu pulaar adii fof ko jogaade mbaadi lobbiri, golle keeleele noon gollata ɗum ko neɗɗo keelɗuɗo, 2s anndi daňii wune e wonde ňemtinirgal to bannge jaaynde pulaar e Ayaawo ko nde daňi Hammee Aamadu Lih nde, ganndo gannduɗo ɓe habrata, kadi ɗigginɗo fannu mbo yaari oo hono jaayndiyankaagal, kono kadi o daňi sukaaɓe finɓe faamɓe, jaŋnguɓe ganndal ngal wonaa dummbowal, tawi ko heddiiɓe e ndigal ɓeen ngoni Ceerno Aamadu Jaw e Fatimaa Jallo e woɓɓe limtinɓe, Ballal maɓɓe ina teskini heen no feewi. Ɗii duuɓi sappo e goo noon soko Allah golle pattamlame mbaɗaama heen. Holno Actu Pulaar Ardi ? Ko adii nde kaalten Actu Pulaar taw kaalen ɗowoowo ɗum, Hamme Aamadu Lih jeyaa ko mbooyo e nder falnde podoor, o waɗi jaŋnde makko Al Quraana ko ɗoon e wuro maɓɓe, ndeen jaŋnde nawiimo haa Rooso, Ko caggal mum o arti o naati ekkol, o janngii e laamorgo ngo ndakaaru, koto Duɗal Abdullaahi Sadji o heɓi Seedamfaagu makko bak, naati e mejaa koy 2000 to jamano fm ko caggal mum o yehi to RTS e 2002, omo heblatnoo toon yeewtere cellal e boowal ganni e Faandu Almuudu caggal mum o heɓiino fartaŋe yaade to duɗal keblowal jaayndiyankooɓe biyeteengal Cesti koy 2010 o heɓi seedamfaagu makko. Garal makko to 2s koy ballal ngediyaŋke ŋanaa hono Ibraahiima Muctaar Daray Saar to leydi muritani, e wiide makko ko Alhajji Njaay Mo 2s yeewti-dannoo e Ibraahiima Muctaar D Saar, o wii Alhajji Njaay wonde « omo yiɗi kabaruuji e ɗemngal pulaar ekn mbatta waɗeede e teleeji hee », oon wii mo « ina yiɗi waɗde ɗum kono waaɓeno maa nii ngalaa ɗoo » Saar heɓɓitii wii « won sukaaɓe be njiimi ɗoo hayso ɓe mbayaani no mbaami nii, hoɓe mbaawi tuteede haa ɓe mbayoya noon » ko ndeen o noddi Hammee Lih o naamndii ɗum ngonka mum to RTS Hammee wii suwaa Ƴetteede taw, ko ndeen o jokkondiri Hammee e Alhajji Njaay, ɓe njeewtidi ɓe paamondiri ko ɗum jey sabaabu garal makko to 2stv. Yeewtere Ngalu noon wonaa e juuɗe Hammee fuɗɗii, Adii jogaade nde ko Farba Salli Sek, tee mbaadi ndii wonaa ngootiri, ko nde Hammee heɓi nde ndee waylinde artirinde e oo sifaa mbo njiyaten hannde. Actu Pulaar noon heɗen teskoo e mum geɗe keewɗe tawa ko paayodinɗe, gila e baawgol maɓɓe heɓde kabaruuji tawa ko jojjanɗi renndo ngo, tawi ɗum fawii koy jogagol maɓɓe jaaɗaniiɓe ɓe e nder leydi hee fof, yeewtere ngalu noon faayiida mum heɓi ndaama tigi rigi, hannde kala neɗɗo gonɗo ɗoo e leydi ndii kaaloowo heɗee rewii e ngalu, nde laatii ko sewnde kabaruuji wonande wiyooɓe mbiimi, Yeewtere ngalu ina yaara hannde e teemedde nayi e capanɗe capanɗe tati tonngoode (430 Numéro). Actu Pulaar Yaltii Istijoo(Studio) 2000 laabi keewdi ina heen Daakaa Madiina Gunaas haa e Maggal Tuubaa ekn. Aamadu Jaw. O jeyaa ko to wuro Paate Galo, o yii aduna ko ňande 20 seeɗto 1992, o adii janngude ko Alquraana ɗuum nawiimi to ndar ɗum wonnoo ko hakkunde 1996 haa 1999, koy hitaande 1999 o naati Ekkol hitaande 2005 o heɓi seedamfaagu makko (entrée en sixième), 2006 o waɗoy kolees makko to Doɗel, ko 2009 o heɓi BFM makko o yehi to Liisee mbo Haayre Laaw ko toon o heɓi seedamfaagu makko Bak ko ndeen o yahi to duɗal jaaɓii haatirde ngal Ndakaaru to Falnde Espaňol ko duuɓi ɗiɗi o waɗi toon hitaande tataɓere ndee o dartini jaŋde ndee, tawi haŋkadi jaayndiyaŋkaagal ngal fuɗɗiima hondemo, ko ndeen o winndii e duɗal Ensub Afrik ngam heblo jaayndiyaŋkaagal. O golliima e Rajo Safina fm hakke duuɓi ɗiɗi, koy lewru jolal 2015 o Ari 2s taw koy kastiŋ mbo 2s yuɓɓinnoo ngam ndaartude gollooɓe, e nder teemdere fawnde arnooɓe ko nayo tan Ƴettaa heen koy ɓeen o jeyaa, ndew ari nde e yamiroore jom galle oo o laatii ballodiiɗo Ceerno Hammee Lih. Aamdu Jaw e feɗɗitaare mum wonaa ɗemngal pulaar tan waɗata, omo waɗa farayse e wolof fof, ko kanko Ardii catal ňaawoore e nder Redeksoŋ mo 2s, omo jeyaa e yeewtere Lii e wolof waɗoore kikiiɗa alet kala, koo neɗɗo baawɗo ko waɗata koo kadi jankiniiɗo, ciimti makko ina ndegii soko Allah koo neɗɗo jom dokke. Fatimaa Jallo. Faatimaa Jallo debbo baɗoowo ko faayodini e ngal meccal jaayndiyaŋkaagal, o rewii yoga e nokkuuji ko wayino Rajo Teccaan ɗoo waɗi ko faayodini no feewi, koo laaɓtunooɗo e nder haralde hesere jaayndiyaŋkooɓe ɓew yontidaa ɓee, fatimaa adii waɗde ko roɓindo jaayndeeji, caggal mum o watti waɗde ciimti pattam lami koy 2019 o watti yettinde jaaynde ndee, hannde oo omo yettina Actu Pulaar no feewi ko aldaa e goɗɗondirgol, koo neɗɗo moƳƳo jankiniiɗo pinɗo no feewi. 2stv ko Ayaawo (chêne) jeytiingo (privé) darnaago ňande 21 morso 2003, tawi jeyi ngo Ko Alhajji Ibraahiima njaay e Jom suudu mum Mayram Njaay, maa en ngartu heen taw koy njaajeendi.Actu Pulaar en mbaawaa haaldude ɓure mum, ko nde jaaynde yeruyaŋkoore, hannde kala Golantooɗo ɗemngal ngal to banngo humpito ina foti tiimtaade e golle maɓɓe hee. En nduwiima tan nde Allah nawrata ɗum yeeso, duuɓi sappo ɗii yoo allah wattu ɗum duuɓi teemedde, kadi jaggonora kamɓe waɗooɓe ɗum ɓee. Ɗum noon on njaafnaama wonaa haydara ko arde wiide ɓe tan ɓe njaaraama, faandaare nde ko yettandeɓe Allah tan e ɗee golle ŋarɗuɗe ɗe mbeeɓaani waɗde, kala ko ooňii njaafoɗon wonaa faandaare. Kuɗol Ɗaahaa Muusaa Bah Madiina Gunaas (jooɗaaɗo Actu Pulaar) Email:daahaabah@gamil.com

Kumpital Daakaa Media Ciforen Jiyaara Mbuur e mawninde Alla e golle Ceerno Ahmadu Baro e Ceerno Muhammadul Mansuur Baro Rta. Sabu golle maɓɓe moƴƴe mawɗe ɗeɓe ngollanii Alla e sunna e Nelaaɗo Alla s.a.s. Ɓe ngoni yeru mawɗo e juulɓe ballal maɓɓe yettiima kala tijjaaniyaŋke. Jiyaara oo ko 03/04/ e 05 Feebriyee 2022. Goomu timmuɗo Daakaa Media Rajo e Ayaawo kala maa yetto toon. Alh Abuu Njaay Hooreejo Daakaa Media.

Concevoir un site comme celui-ci avec WordPress.com
Commencer